Vino se ovdje pije preko 2200 godina. Prije svega Bosna i Hercegovina baštini vino i vinogradarsko vinarsku kulturu još od ilirskoga doba. Također i prve sadnice vinove loze su na Balkan donijeli Tračani.
O porjeklu imena žilavka teško je dati točan odgovor. S tim u vezi se pretpostavlja da ime simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa. Kroz njenu bobu kao da se vidi sjajno hercegovačko sunce . Boba grozda je dosta sitna, ali ima veliku sladež. Ipak je od žilavke slađe njeno mlado vino. Najslađe grožđe i najkvalitetnije vino se uzgaja i proizvodi u ovome vinogorju.
Vino je alkoholno piće koje se pravi od fermentisanog soka od grožđa. Vrsta grožđa, berba i proces proizvodnje vina definišu doživljaj ukusa. Međutim, ispijanje vina je više od jednostavnog konzumiranja alkoholnog pića; to je prijatno iskustvo.
Naš vinski vodič ima za cilj da poboljša vaše iskustvo pomažući vam da razumete osnove vina, pojmove koji vam pomažu da razumete različite stilove vina i kako da ih isporbavate.
Vino se uglavnom pravi od grožđa, a vinsko grožđe (latinski naziv Vitis Vinifera) je sitnije, slađe, ima debelu kožicu i sadrži semenke. Za komercijalnu proizvodnju postoji preko 1.300 sorti vinove loze, ali samo oko 100 od ovih sorti čini 75% svetskih vinograda. Ove sorte grožđa sade proizvođači vina širom sveta. Danas je kaberne sovinjon najsađenije vinsko grožđe na svetu. Međutim, druge važne sorte grožđa crnog vina su Sirah, Merlot i Pinot Noir, a bele sorte grožđa su Sauvignon Blanc, Chardonnai i Pinot Gris ili Pinot Grigio.
Kada govorimo o povijesti uzgoja vinove loze u BiH, bitno je napomenuti da je ovo područje bilo u znatno širim granicama od današnjih. Naime, srednjovjekovna Bosna je nekada bila, prepoznatljiva vinogradarsko vinarska zemlja.
S tim u vezi u srednjem vijeku je gotovo svaka velikaška obitelj u Bosni imala svoje vinograde. O tome jasno govore prvi detaljni katastarski popisi koji datiraju iz XV. i XVI. stoljeća.
Dolaskom Turaka, i procesom islamizacije Bosne, ova proizvodnja se u XVI, XVII, i XVIII stoljeću postupno gasi, zbog toga i na kraju nestaje. Uzroci nestanka vinove loze u Bosni su višestruki, a najzaslužniji su česti ratovi, jer vinova loza kao kultura zahtjeva visok stupanj ljudskog angažmana.
Proizvodnja vina danas je ograničena na slivna područja rijeka Neretve i Trebišnjice. Zbog toga je poznat hercegovački vinogradarski rejon s mostarskim, lištičkim i jablaničkim vinogorjem. Vinarstvo kao gospodarska grana postaje značajan izvor prihoda u Hercegovini krajem IXX stoljeća, zvog čega se bilježe i prvi izvoz vina prema zapadnoj Europi. Ovakav trend se nastavlja osvajanjem tržišta širom svijeta.
Hercegovački vinari danas žele biti prepoznati po njihovoj Žilavci i Blatini kao jedinstvenim sortama u vinarskom svijetu. Slično tome žele prezentirati sebe svijetu kroz ovo vino koje u sebi nosi miris zemlje i žestinu hercegovačkog sunca.
“Od Cima do Rima nema boljeg vina”
Stara izreka, autor nepoznat
Više detalja možete pročitati na sljedećem linku :
